Kultura

Pojam kultura potječe od latinskog glagola colere, “obrađivati”. Upotreba ovog pojma potom je proširena na ona ponašanja koja zahtijevaju “brigu o bogovima”, stoga izraz “kult” i ukazuje na skup znanja. Ne postoji jednoznačnost autora u općenitoj definiciji kulture ni u prevodu na druge jezike ni prema povijesnim razdobljima, danas se to približno shvaća kao sistem znanja, mišljenja, vjerovanja, običaja i ponašanja koji karakteriziraju određenu ljudsku skupinu; povijesno nasljeđe koje u cjelini definira odnose unutar te društvene skupine i one s vanjskim svijetom.
UNESCO-va definicija kulture:
Kultura u širem smislu može se smatrati skupom jedinstvenih duhovnih, materijalnih, intelektualnih i emocionalnih aspekata koji razlikuju društvo ili društvenu grupu. Uključuje ne samo umjetnost i književnost, već i načine života, temeljna prava ljudskih bića, sisteme vrijednosti, tradicije i vjerovanja.
Kultura je jedino protivsredstvo za čovjekovu glupost. (Giancarlo Berardi)
Kultura je ono što većina prima, mnogi prenose, a malo ko ima. (Karl Kraus)

NEMAMO NIŠTA, ALI SMO KULTURNI!

SAČUVAJ ME BOŽE HRVATSKE KULTURE I SRPSKOG JUNAŠTVA.
INTERVJU – SLOBODAN ŠNAJDER, PISAC (VREME | BR 1248 | 4. DECEMBAR 2014.)
‘Sačuvaj me, Bože, hrvatske kulture i srpskog junaštva’ netočno se pripisuje Krleži. Nigdje kod Krleže ne postoji ta veza kako se ona izriče u Hrvatskom Faustu. Nju sam ‘kupio’ od svoje bake. U pomanjkanju opipljivih povijesnih realija, političkih silnica, pa i materijalnih pretpostavki da se kolektivni usud doživi kao kolektivni subjekt, jako je opterećen sam pojam kulture, i dakako, on je idealiziran: Nemamo ništa, ali smo kulturni. Nažalost, izašlo je da to nije nikakvo osiguranje od povremenog pada u barbarstvo. Nasuprotno je, dakako, ‘srpsko junaštvo’. Da ni to nije nikakva garancija protiv pada u barbarstvo, slijedi valjda iz same stvari. Geneza ovog sklopa slična je genezi sklopa ‘tisućugodisnja kultura’. Otud je opravdano što se obično citiraju u paru kao nešto od čega valja uteći dragome Bogu.